Showing posts with label žargon. Show all posts
Showing posts with label žargon. Show all posts

Saturday, April 25, 2020

GLAGOL "FICAR" U PORTUGALSKOM JEZIKU


Glagol ficar jedan je od značenjski najsloženijih glagola u portugalskom jeziku. Pored te izrazite polisemije, jedna od njegovih glavnih karakteristika je i to što je frazeološki veoma produktivan. To znači da ulazi u sastav brojnih frazeologizama – ustaljenih izraza u portugalskom. Ficar je i jedan od najfrekventnijih portugalskih glagola – prema istraživanju Brazilske književne akademije, nalazi se među petnaest najučestalijih.

Glagola ficar nema u široj upotrebi u većini romanskih jezika. Pored portugalskog, on postoji još i u galisijskom i katalonskom. Teoretski posmatrano, postoji i u španskom, ali se u savremenom jeziku ne koristi. Prema tome, kada je u pitanju ovladavanje značenjima glagola ficar, oni koji uče portugalski kao strani jezik u većini slučajeva ne mogu da računaju na pozitivan transfer iz većine drugih romanskih jezika.

Osnovna pojmovna struktura ovog glagola u vezi je sa zauzimanjem nekog mesta u prostoru, zadržavanjem na tom mestu, vezivanjem za njega, ali i sa promenom mesta, prelaskom sa jednog mesta na drugo. Raznim kognitivnim mehanizmima od tih osnovnih značenja dobijaju se prenesena, ona koja nisu u vezi sa prostorom, nego sa brojnim apstraktnim pojmovnim domenima, kao što su vreme, razna stanja, rezultativnost, obaveza i dr.

Za valjano razumevanje portugalskog jezika i za kvalitetnu produkciju na njemu važno je znati sva značenja odnosno upotrebe ovog veoma produktivnog glagola. U ovom postu ćemo se upoznati sa njima. Primeri će biti uglavnom iz brazilske varijante portugalskog, ali se oni mogu upotrebiti i u evropskoj, ako se u njima brazilske morfosintaksičke i leksičke odlike zamene odgovarajućim evropskim.

ZNAČENJA I UPOTREBE GLAGOLA FICAR

1. Nalaziti se. Obično se odnosi na stalno ili fiksirano nalaženje na nekom mestu. Koristi se uz geografske pojmove, objekte, delove objekata i dr.:

Londres fica na Inglaterra – London se nalazi u Engleskoj.
O Banco Nacional fica no centro da cidade – Narodna banka se nalazi u centru grada.
Onde fica o banheiro? – Gde se nalazi toalet?

2. Zadržati se na nekom određenom mestu, ostati:

Você pode ir, mas eu vou ficar aqui – Ti možeš ići, ali ja ću ostati ovde.
Quanto tempo ele vai ficar em Belo Horizonte? – Koliko će on ostati u Belo Orizonteu?

Često se glagol ficar u ovom značenju koristi i za izražavanje društva:

Fica comigo, por favor, não quero estar sozinha – Ostani sa mnom, molim te, neću da budem sama.
Meu irmão ficou com o tio Cássio na fazenda – Moj brat je ostao sa čika Kasiom na farmi.

3. (Pre)ostati; kada od više entiteta (pre)ostanu samo neki:

Quando todos forem embora, vamos ficar só nós duas – Kada svi odu, ostaćemo samo nas dve.
Depois do furacão, só ficaram cinco casas de pé – Posle uragana preostalo je samo pet neporušenih kuća.

4. Biti smešten, odsesti:

Onde você vai ficar em São Paulo? – Gde ćeš odsesti u Sao Paulu?
Vou ficar em um hotel perto da Avenida Paulista – Odsešću u jednom hotelu blizu Avenije Paulista.

5. Dospevanje na neko mesto, bilo doslovno, bilo figurativno:

Mudei de sala na empresa, fiquei na sala do Milton – Promenio sam kancelariju u firmi, prešao sam u Miltonovu kancelariju.
O nosso time ficou em segundo lugar no campeonato estadual – Naš tim je zauzeo drugo mesto na državnom prvenstvu.

6. Prelazak iz jednog stanja u drugo, dospevanje u neko stanje:

O paciente ficou bem melhor depois da terapia – Pacijentu je veoma bolje posle terapije.
Fiquei molhado, não levei guarda-chuva – Mokar sam, nisam poneo kišobran.
Quando ele souber da perda, vai ficar louco – Kad sazna za gubitak, poludeće.

Srodno ovom značenju je i poprimanje nekih osobina:

O bolo ficou doce demais e pouco cremoso – Torta je ispala previše slatka i nedovoljno kremasta.
Quando você sorri assim, você fica linda – Kada se tako smeješ, prelepa si.

Takođe povezana sa ovim značenjem jeste i upotreba glagola ficar za označavanje dospevanja organizma u stanje koje zahteva zadovoljenje fizioloških potreba ili za doživljavanje nekih čulnih oseta ili emocija:

ficar com fome – ogladneti
ficar com sede – ožedneti
ficar com medo – uplašiti se
ficar com raiva – razbesneti se
ficar com sono – prispavati se kome
ficar com frio – postati kome hladno
ficar triste – rastužiti se
ficar feliz – postati srećan
i sl.

Vidimo da u ovoj upotrebi glagol ficar može ići uz pridev, ali češće ide uz imenicu sa kojom se povezuje predlogom com, baš kao što je to slučaj i sa glagolom estar kada označava iste ove pojmove, ali kao trenutno stanje, a ne dospevanje u to stanje (uporedi estar com fome – biti gladan sa ficar com fome – ogladneti). Naš jezik razliku između bivanja u nekom stanju i dospevanju u to stanje često rešava prefiksima koji se dodaju glagolima (Ogladneti, RAZbesneti se), dok u portugalskom jeziku dobar deo tih funkcija obavlja upravo glagol ficar.

7. Slagati se ili ne slagati se sa nečim, ići dobro ili loše uz nešto, uklapati se (obično se odnosi na odeću). Najčešće sa prilozima bem, mal, ótimo i sl.:

Esta saia fica bem em você – Ova suknja ti dobro stoji.
As cortinas amarelas ficaram muito bem no quarto do bebê – Žute zavese su se veoma dobro uklopile u sobu za bebu.

8. Doći u posed nečega, preuzeti ili zadržati nešto:

Garçom, fique com o troco! – Konobar, zadrži kusur!
Lucas ficou com os brinquedos de Arnaldo – Lukas je preuzeo Arnaldove igračke.
Aquele ladrão ficou com todos os objetos da senhora – Sve Vaše stvari su završile kod onog lopova.

9. Zakazati ili odložiti neki događaj:

Nossa festa de casamento ficou para 25 de abril – Naša svadba je zakazana za 25 april.
O chefe não veio hoje. A reunião vai ficar para a próxima segunda – Šef danas nije došao. Sastanak se odlaže za sledeći ponedeljak.

10. Biti sa nekim u neobaveznom kratkotrajnom emotivnom odnosu, najčešće samo radi seksa, zabavljati se sa nekim bez obaveza:

Ele ficou com a Roberta na festa de formatura – Bio je sa Robertom za apsolventsko veče.
Ela fala que não quer namorar com ele, só ficar – Ona kaže da neće da bude sa njim u vezi, već samo da se sastaje bez obaveza.

11. Koštati, dostići određenu sumu ili kvantitativnu vrednost.

A reforma da casa ficou em mil reais – Renoviranje kuće je koštalo hiljadu reala.
Ficou por quanto o conserto do carro? – Koliko je koštala popravka kola?
A inflação do ano passado ficou acima do esperado – Prošlogodišnja inflacija je bila viša od očekivane.

U ovoj upotrebi glagol ficar ponekad ide sa predlogom em, a ponekad i sa por. Sa em se uglavnom izražava precizna suma, a sa por aproksimativna.

[image credits: Transparent Language Blogs]


NEKI IZRAZI SA GLAGOLOM FICAR

U nastavku ćemo dati značenje nekih čestih izraza sa glagolom ficar, kao i primere upotrebe tih izraza.

1. FICAR DE

Preuzeti neku obavezu, obavezati se na nešto. Uglavnom se može prevesti na naš jezik glagolom trebati:

Fiquei de ligar para ele depois do trabalho – Treba da ga pozovem posle posla.
Ele tinha ficado de me pagar hoje, mas não cumpriu o que prometeu – Trebalo je da mi plati danas, ali nije ispunio što je obećao.

2. FICAR DE BEM/MAL

Biti u dobrim odnosno lošim odnosima, slagati se dobro odnosno loše:

Por incrível que pareça, nós ficamos de bem depois do divórcio – Koliko god delovalo neverovatno, mi se dobro slažemo posle razvoda.
Ele ficou de mal comigo porque não cumpri a promessa – On sa mnom više nije u dobrim odnosima, jer nisam ispunio obećanje.

3. FICAR DE FORA (DE)

Biti isključen iz nečega, ne ući u nešto:

Não fique de fora da nossa competição, inscreva-se! – Ne propusti učešće u našem takmičenju, prijavi se!
Roberto ficou de fora da classificação – Roberto nije ušao u klasifikaciju.

4. FICAR PARA TITIO/TITIA

Ostati neoženjen (neženja)/neudata, pomalo pežorativno (poput našeg usedelica):

Jorge tem 40 anos e ainda não se casou!? Vai ficar pra titio! – Žorže ima 40 godina i još se nije oženio!? Ostaće neženja!

5. FICAR POR DENTRO DE

Biti u toku sa nečim, biti dobro upućen u nešto:

Curta nossa página no Facebook e fique por dentro de todas as novidades – Lajkuj našu stranicu na Fejsbuku i budi u toku sa svim novostima.

6. FICAR POR ISSO MESMO

Ne snositi posledice, završiti se bez posledica. Možemo često prevesti na naš jezik izrazom ostati/završiti se na tome:

O aluno desrespeitou o professor e ficou por isso mesmo – Učenik se prema profesoru poneo s nepoštovanjem i na tome se završilo.

7. FICAR PARA TRÁS

Ostati iza nekoga/nečega, često u prenesenom smislu, tj. u vremenskom značenju (ostati u prošlosti) ili u smislu nekog kvaliteta, uspeha (zaostati) i sl.:

A minha tristeza ficou para trás, superei a crise emocional – Tuga je iza mene, prevazišao sam emotivnu krizu.
Quem não estuda fica para trás – Ko ne uči, zaostaje.

8. FICAR A VER NAVIOS

Ne dobiti ono što se očekivalo ili doživeti neki gubitak. Može se prevesti našim frazeologizmom ostati kratkih rukava:

Ele disse que iria me emprestar o dinheiro, mas o salário dele atrasou e eu fiquei a ver navios – Rekao je da će mi pozajmiti novac, ali plata mu je zakasnila, pa sam ostao kratkih rukava.

9. FICAR À VONTADE

Biti slobodan uraditi nešto, osećati se slobodno, lagodno, opušteno:

Se tiver alguma dúvida, fique à vontade de me escrever – Ako imaš neku nedoumicu, budi slobodan da mi pišeš.
Gostou do bolo? Fique à vontade, pegue mais um pedaço! – Dopala ti se torta? Uzmi još jedno parče, slobodno!

10. FICAR UMA FERRA

Veoma se razbesneti:

Meu pai ficou uma ferra quando viu a minha tatuagem – Moj otac se strašno razbesneo kad je video moju tetovažu.

11. FICAR DE BOCA ABERTA

Veoma se iznenaditi nečim:

Fiquei de boca aberta quando vi aquela praia linda – Baš sam se iznenadio kad sam video onu prelepu plažu.

12. FICAR DE QUEIXO CAÍDO

Frazeologizam sličan prethodnom, ali označava veći intenzitet iznenađenja. I u našem jeziku postoji sličan kolokvijalan izraz – pasti kome vilica:

Ficamos de queixo caído quando soubemos que o dono da padaria era um assassino – Pala nam je vilica kad smo saznali da je vlasnik pekare ubica.

13. FICAR SABENDO

Saznati:

Hoje fiquei sabendo que não vai ter festa de aniversário da empresa – Danas sam saznao da neće biti proslave za godišnjicu firme.

14. FICAR FRIO

Ne brinuti, ne uzbuđivati se, biti opušten, smiriti se, opustiti se. I u našem žargonu postoji glagol istog značenja, uglavnom upotrebljen u imperativu – oladi. Međutim, taj naš glagol može biti upotrebljen i pežorativno ili makar u konfrontaciji sa sagovornikom, dok izraz ficar frio iz portugalskog ne mora imati takvih konotacija:

Fique frio, Leo! Vamos resolver tudo – Smiri se, Leo! Sve ćemo rešiti.

15. FICAR FEIO

Pogoršati se, dospeti u lošu situaciju. Obično se koristi sa imenicom coisa. Ovom frazeologizmu odgovaraju neki naši kolokvijalni izrazi poput biće belaja, biće „veselo“, biće povuci-potegni i sl.:

Não temos mais dinheiro para continuar pagando o aluguel, a coisa vai ficar feia – Nemamo više para da nastavimo da plaćamo stanarinu, biće veselo.

[image credits: Eng News 24h]


Izvori i literatura:

Prilikom pisanja ovog posta najviše je korišćen članak na sledećem linku:


Iz njegu su preuzeti mnogi primeri koje smo ovde naveli, bilo u celini, bilo delimično, uz prepravljanja. Tipologiju značenja i upotrebe glagola ficar organizovali smo nešto drugačije nego u tekstu sa navedenog linka, budući da smatramo da se mnoga značenja koja su u njemu data kao odeljena zapravo preklapaju.

Poslužili smo se i sledećom literaturom:


Rebelo, I., & P. Osório. (2007). Contribuições para uma descrição semântica do verbo “ficar”: o que os manuais de Português Língua Estrangeira (PLE) não dizem. DOMÍNIOS DE LING@GEM, 1(1), 1-20.

Ribeiro Palomanes, R. M. (2004). A expansão de sentidos do verbo ficar e os mecanismos responsáveis pela organização cognitiva de suas significações. Revista Eletrônica do Instituto de Humanidades, 2(8), s.p.




Friday, December 6, 2019

VREMENSKE ODREDNICE U PORTUGALSKOM JEZIKU

U ovom postu se bavim vremenskim odrednicama (prilozima, priloškim izrazima i ostalim jezičkim jedinicama kojima se izražava vreme) u portugalskom jeziku. U njemu ću u formi srpsko-portugalskog glosara navesti najvažnije i najfrekventije reči i izraze kojima se govornici portugalskog služe kada hoće da kažu kada se nešto događa. Za neke od ovih reči i izraza napisaću i etimološka objašnjenja odnosno zanimljivosti o njihovom poreklu, budući da iz svog didaktičkog iskustva znam da to ume da zaintrigira one koji portugalski uče kao strani jezik. 

Da krenemo najpre od najopštijih i najčešćih vremenskih odrednica:

vreme - tempo
vremenski - temporal
period - período
doba, razdoblje, epoha - época
u to/ono vreme - nessa/naquela época
kada - quando (napomena: Koristi se i kao upitni prilog i kao relativni konektor, npr.: Quando vais vir? - Kada ćeš doći? vs. Vamos comer quando tu vieres - Ješćemo kada budeš došao.)
od kada - desde quando (za prošlost); a partir de quando (za budućnost)
do kada / dokle - até quando
sada - agora
smesta - imediatamente
već -
tek -
uskoro - em breve / daqui a pouco / logo
tokom - durante
pre - antes
posle - depois
odmah potom - logo depois
rano - cedo
ranije - mais cedo
kasno - tarde
kasnije - mais tarde
ovog momenta - neste momento/instante
u tom/onom trenutku - nesse/naquele momento/instante
u poslednje vreme - ultimamente / nos últimos tempos / recentemente
često - frequentemente / com frequência
puno puta - muitas vezes
retko - raramente / raras vezes
ponekad - às vezes / de vez em quando
s vremena na vreme - de tempos em tempos
redovno - regularmente
periodično - periodicamente / amiudamente
nikad - nunca / jamais
uvek - sempre
zauvek - para sempre
oduvek - desde sempre
danas - hoje
u današnje vreme - hoje em dia / atualmente
jutros - hoje de manhã / esta manhã 
ujutru - de manhã
posle podne - à tarde / de tarde
uveče - à noite / de noite
večeras - hoje à noite / esta noite
noćas - esta noite
danas posle podne - hoje à tarde / esta tarde
juče - ontem
prekjuče - anteontem / antes de ontem
juče ujutru - ontem de manhã
sinoć - ontem à noite
pre tri dana - há três dias / faz três dias
sutra - amanhã
preksutra - depois de amanhã
sledećeg dana (u odnosu na neki drugi o kome se govori) - no dia seguinte
za tri dana - em três dias / daqui a três dias
prošle nedelje - na semana passada
sledeće nedelje - na próxima semana / na semana que vem
prošlog meseca - no mês passado
sledećeg meseca - no próximo mês / no mês que vem
prošle godine - no ano passado
sledeće godine - no próximo ano / no ano que vem
u prošlom veku - no século passado
u prošloj deceniji - na década passada
devedesetih - nos anos noventa / na década de noventa

Delovi dana i njima srodni pojmovi:

jutro - manhã
zora / svitanje - madrugada / alvorada / amanhecer / alvor / alba / alvorecer / aurora / arraiada / arrebol / diúculo
podne - meio-dia
poslepodne - tarde
veče - noite
noć - noite
ponoć - meia-noite
duboka noć - alta noite
sitni sati - altas horas
sumrak - anoitecer / entardecer / crepúsculo / tardinha / noitinha / ocaso / poente / lusco-fusco
zalazak sunca - pôr do sol 
izlazak sunca - nascer do sol
(Napomena: pre nedavne pravopisne reforme ove dve sintagme pisale su se sa crticama, kao polusloženice)

[image credits: istockphoto.com]


Vremenske jedinice:

trenutak / momenat - momento / instante
sekund - segundo
minut - minuto
sat - hora
dan - dia
nedelja - semana
vikend - fim de semana / final de semana
kvartal / tromesečje - trimestre
polugodište - semestre
godina - ano
pet godina - lustro
decenija - década / decênio
vek - século
milenijum - PE milénio PB milênio 

Periodičnost, učestalost:

jedanput - uma vez
dvaput - duas vezes
dnevno - por dia / ao dia / diariamente
celog dana - o dia todo / o dia inteiro
svakog dana - todos os dias / PE todo o dia PB todo dia
nedeljno - por semana / semanalmente
cele nedelje - a semana toda / a semana inteira
svake nedelje - todas as semanas / PE toda a semana PB toda semana
mesečno - por mês / ao mês / mensalmente
godišnje - por ano / ao ano / anualmente
dnevni - diário
svakodnevni - quotidiano
nedeljni - semanal
mesečni - mensal
tromesečni - trimestral
šestomesečni - semestral
godišnji - anual
stogodišnji - centenário
hiljadugodišnji - milenar / milenário

Neka istorijska razdoblja:

preistorija - Pré-história
kameno doba - Idade da Pedra
paleolit - Paleolítico
mezolit - Mesolítico
neolit - Neolítico
metalno doba - Idade dos Metais
bakarno doba - Idade do Cobre
bronzano doba - Idade do Bronze
gvozdeno doba - Idade do Ferro
stari vek - Idade Antiga
srednji vek - Idade Média
srednjevekovni - medieval
moderno doba - Idade Moderna
savremeno doba - Idade Contemporânea
XXI vek - século XXI (za ispravnu upotrebu rednih brojeva uz vekove v. post o brojevima u portugalskom jeziku)

Meseci:

januar - janeiro
februar - fevereiro
mart - março
april - abril
maj - maio
jun - junho
jul - julho
avgust - agosto
septembar - setembro
oktobar - outubro
novembar - novembro
decembar - dezembro

Za razliku od našeg jezika, u portugalskom je reč koja se koristi za mesec kao vremenski period (mês) različita od reči koja se koristi za Mesec kao nebesko telo (Lua). Pa ipak, medeni mesec se na portugalskom kaže lua de mel.

Nazivi za mesece su se u evropskoj varijanti portugalskog jezika pre nedavne pravopisne reforme pisali velikim početnim slovima, a tako ih i dalje pišu mnogi korisnici ove varijante.

Dani u nedelji:

ponedeljak - segunda-feira
utorak - terça-feira
sreda - quarta-feira
četvrtak - quinta-feira
petak - sexta-feira
subota - sábado
nedelja - domingo

Nazivi za dane u nedelji u portugalskom jeziku jedne su od reči koje najviše pobuđuju znatiželju onima koji ovaj jezik uče. Očekuje se, naime, da se i u portugalskom, kao u drugim romanskim jezicima, za dane u nedelji koriste nazivi izvedeni od imena rimskih bogova i boginja. To, međutim, nije slučaj. Kada su u pitanju radni dani (ponedeljak - petak), ovi nazivi na portugalskom predstavljaju polusloženice čiji je prvi deo redni broj a drugi reč feira, što znači "pazarni dan". Ali otkud to da je ponedeljak zapravo drugi pazarni dan? U srednjem veku, naime, nedelja je u Portugalu bila najvažniji pazarni dan. Nakon liturgije, građani bi se okupljali na tržnicama ispred katedrale, gde bi prodavci nudili svoje proizvode na tezgama. Sledećeg dana bi se to nastavljalo, ali bi bilo manje i prodavaca i kupaca. Taj sledeći dan više nije bio ni najvažniji ni najveći, a bio je i drugi po redu u toj "pijačnoj rutini". Utorak je bio treći, sreda - četvrti, četvrtak - peti, a petak - šesti. Ti su se nazivi održali do danas (pritom, redni broj "treći" u nazivu za utorak i danas ima svoj arhaični oblik: terça, umesto savremenog terceira). Nazivi za subotu i nedelju imaju oblike kao i u drugim romanskim jezicima.   


Kada smo kod dana u nedelji, spomenimo i jedan nedavno skovani žargonizam iz Brazila, izveden od naziva za petak. U pitanju je glagol sextar, čiji ekvivalent ne postoji u našem žargonu. Njegovo značenje je da je stigao petak, a kada bismo na našem jeziku po tom istom modelu pravili takav neki žargonski glagol, on bi glasio nešto poput "zapetkiti se" (kao što kažemo "smrknuti se", na primer). Ovaj glagol, međutim, postoji samo teoretski, dok se u stvarnoj jezičkoj upotrebi, i to žargonskoj, koristi samo jedan njegov oblik - treće lice jednine perfekta indikativa, dakle: sextou. Sve je počelo na društvenim mrežama, gde su ljudi u objavama koje se odnose na događaje predviđene za petak uveče stavljali hešteg #sextou. Ideja je bila da se onima koji vide objavu na društvenoj mreži dodatno skrene pažnja na to da je petak i da treba izabrati neki interesantan događaj za večernji izlazak.

[image credits: Segredos do Mundo]

Međutim, ovaj žargonizam sextou, kako piše blog Segredos do Mundo, ima poreklo i razvojni put koji je mnogo zanimljiviji nego što se na prvi pogled čini. On se najpre pojavio kao naslov jedne pesme grupe Forró de Pegação i tako se popularizovao. Potom su ga prihvatili i drugi izvođači brazilskog popularnog žanra foro u stihovima svojih pesama. Odatle se proširio po internetu i društvenim mrežama, gde je postao pravi simbol radosti zbog dolaska vikenda nakon naporne radne nedelje. 

Brazilski hešteg #sextou dopao se i strancima. Amerikanci su ga, međutim, potpuno pogrešno interpretirali - pomislili su da se radi o tri spojene reči, sex to u, što su protumačili kao poziv na seks. Zato su i oni počeli da koriste isti hešteg, ali na fotografijama koje imaju jasnu seksualnu konotaciju, te su mu tako dali jedno potpuno novo i drugačije značenje, koje s originalnim više nema nikakve veze. S obzirom na veliki broj nešto eksplicitnijih fotografija sa ovim heštegom na Instagramu, ta društvena mreža je na kraju zabranila njegovu upotrebu, pa na njoj ni Brazilci više nisu mogli njime da označe koliko su srećni što je napokon stigao petak. U svakom slučaju, nastanak i razvoj izraza sextou je jedan mali primer koji nam pokazuje koliko su "čudni putevi jezički."

Priču o danima u nedelji zaokružićemo jednom napomenom o kalendarima na luzofonom području. Naime, dok su kalendari u Portugalu većinom identični našima, u brazilskim kalendarima prvi dan u sedmici najčešće je nedelja. To, naravno, ne znači da je nedelja i prvi radni dan, radna sedmica svakako počinje od ponedeljka. Iako se može učiniti da ta pojava ima veze sa nazivom za ponedeljak u portugalskom jeziku, razlozi zapravo leže u rimokatoličkoj tradiciji, po kojoj je nedelja, kao najvažniji liturgijski dan, stavljana na početak sedmice. Kalendari u kojima je ovaj dan u krajnjoj levoj koloni, pre ponedeljka, mogu se naći i u drugim zemljama, najčešće rimokatoličkim i protestantskim, ali i mnogim muslimanskim, budući da i u islamu nedelja ima poseban status.

[image credits: AppAdvice]

Datumi:

Što se tiče pisanja datuma na portugalskom jeziku, primenjuje se sledeća formulacija: broj dana u mesecu + de + naziv meseca + de + broj godine. Primeri:

7 de setembro de 1882
25 de abril de 1974
5 de dezembro de 2019

Datumi se mogu pisati i skraćeno, na neki od sledećih načina:

sa kosom crtom: 05/12/2019
sa crticom: 05-12-2019
sa tačkom 05.12.2019

Važno je naglasiti da tačka u poslednjem navedenom načinu za skraćeno pisanje datuma ne znači da su brojevi redni, već služi samo za odvajanje elemenata datuma. Broj koji označava dan u mesecu ili godinu u portugalskom pravopisu zapravo nije redni broj i piše se bez tačke (npr. Isto aconteceu no dia 23 de maio).
  
Godišnja doba:

zima - inverno
proleće - primavera
leto - verão
jesen - outono

Nazivi za godišnja doba (estações do ano) u portugalskom jeziku potiču od latinskih reči. U Starom Rimu, naime, godina je bila podeljena na topao i hladan period. Topao period je imao tri dela: Prima Vera ("prvo leto"), Tempus Veranus ("vreme rađanja plodova") i Aestivum (što je bio vrhunac leta). Hladan period je imao dva dela: Tempus Autumnus ("vreme opadanja") i Tempus Hibernus (što je bila prava zima, najhladniji deo godine).

Nazivi godišnjih doba u portugalskom jeziku pišu se, prema pravopisnoj reformi, malim početnim slovom, iako ih mnogi i dalje pišu velikim. Od njih su izvedene i neke druge reči, kao što su sledeći pridevi:

zimski - invernal, invernoso, inverniço, hibernal
prolećni - primaveril, primaveral
letnji - veranil, veranal, estival
jesenji - outonal, outoniço, autunal

glagoli:

letovati - veranear
zimovati / prezimiti - invernar

i imenice:

letovanje - veraneio
prezimljavanje - invernagem, invernação

Praznici:

U portugalskom jeziku ima mnogo naziva za praznike. Ovde ćemo navesti samo one najvažnije (uz linkove ka postovima o proslavljanju nekih od njih u luzofonom svetu):

Božić - Natal
Nova godina - Ano Novo
Vaskrs - Páscoa
Praznik rada - Dia do Trabalhador
Dan žena - Dia Internacional da Mulher
Dan zaljubljenih - Dia dos Namorados (u Portugalu je to, kao i drugde, 14. februar, dok je Brazilu 12. jun)
Karneval - Carnaval

Pored ovih praznika, navodimo i nazive za dva perioda u godini, u trajanju od po približno mesec dana, koji su kulturološki veoma bitni, jer prethode dvama najvažnijim praznicima i tokom njih postoje razni običaji i svetkovine:

božićni post - advento
uskršnji post - quaresma

Jedan od najvažnijih praznika u luzofonom svetu (a u Brazilu zasigurno i najvažniji) jeste karneval. Ova višednevna svetkovina ima mnogostruki značaj za luzofonu kulturu i civilizaciju, koji svakako nadilazi ciljeve i obim ovog posta, tako da ćemo o njoj pisati nekom drugom prilikom, posvećujući joj post odgovarajućeg sadržaja. Zadržimo se zasad samo na činjenici da je karneval za govornike portugalskog jezika, a posebno za Brazilce, značajna vremenska odrednica. Naime, kao što kod nas nije retkost da se neki događaji situiraju u odnosu na neke praznike (kao npr. u izrazima "To je bilo još pre Nove godine"; "Javiću ti se kad prođu božićni praznici" i sl.), u portugalskom jeziku česti su izrazi poput "antes do carnaval", "depois do carnaval", "quando o carnaval acabar" i sl. Karneval je, jednostavno, važna vremeska referenca u jednoj godini. Za neke ljude u luzofonim zemljama, i sama godina se deli na period pre karnevala i onaj posle njega. 

Kada smo već kod kulturološki specifičnih vremenskih referenci, u Brazilu nailazimo na još jednu, koja u Evropi nema ni približno toliki značaj, barem ne za ogromnu većinu ljudi. U pitanju je Svetsko prvenstvo u fudbalu iz 1950. godine. Ono se održalo upravo u Brazilu i ostalo je urezano u brazilsko kolektivno sećanje, pre svega po debaklu brazilske reprezentacije u finalu, koji je čitava zemlja doživela kao nacionalnu tragediju. Generacije koje su pratile ovo prvenstvo i dan danas dele XX vek na period od pre njega i posle njega. Dok mi u Evropi prošlo stoleće obično delimo na period od pre i posle Drugog svetskog rata - tog strašnog događaja koji je suštinski preoblikovao naš kontinent - Brazilci imaju jednu mnogo važniju vremensku liniju podele XX veka. Zato se nemojte čuditi ako vam neki vremešniji Brazilac kaže, na primer, da živi u zgradi koja je sazidana "još pre Prvenstva iz 1950". A budući da je Brazil pre nekoliko godina bio domaćin još jednog Svetskog fudbalskog prvenstva, koje je nacija doživela najpre isto toliko euforično kao i prethodno, a potom i isto toliko tragično, ostaje da se vidi da li će i ono u budućnosti predstavljati značajnu vremensku odrednicu u brazilskom portugalskom. Isto zapažanje vredi i za Letnje olimpijske igre, održane u Rio de Žaneiru 2016. godine.

Koliko je sati?

Da bismo upitali za vreme, u portugalskom jeziku koristimo rečenicu Que horas são? Kroz sledeće primere ćemo videti kako tačno odgovoriti na ovo pitanje u zavisnosti od toga da li izražavamo pun sat ili neko drugo vreme, da li se radi o prepodnevnim ili poslepodnevnim satima i dr.

15h
São quinze horas.
São três horas da tarde.
São três horas.
São três.
PE São três certas.
PB São três em ponto.

1h
É uma hora.
É uma da manhã.

12h
São doze horas.
É meio-dia.

00h
São doze horas.
É meia-noite.

6h10
São seis horas e dez minutos.
São seis e dez.
PE Passam dez das três.

7h15
São sete horas e quinze minutos.
São sete e quinze.
São sete e um quarto.
PE Passam quinze das sete.

7h30
São sete horas e trinta minutos.
São sete e trinta.
São sete e meia.
PE Passam trinta das sete.

12h30
São doze horas e trinta minutos.
São doze e trinta.
PE É meio-dia e meia.
PB É meio-dia e meio.

00h30
São doze horas e trinta minutos.
São doze e trinta.
É meia-noite e meia.

5h45
São cinco horas e quarenta e cinco minutos.
PE São seis menos quinze.
PE São seis menos um quarto.
PB (Faltam) quinze para as seis.
PB (Falta) um quarto para as seis.

5h50
São cinco horas e cinquenta minutos.
PE São seis menos dez.
PB (Faltam) dez para as seis.


Kada se želi pitati "u koliko sati", koristi se izraz A que horas? Odgovor je takođe uvek sa predlogom a (koji se u pisanju spaja sa određenim članom i obavezno nosi akcenat gravis), npr:

U jedan sat - À uma hora.
U sedam sati - Às sete horas.

Aproksimativno vreme izražava se predlogom por:

Oko jedan sat - Pela uma hora.
Oko sedam sati - Pelas sete horas.

Iznad gornjih primera vidimo i kako se skraćeno, tj. brojevima, pravilno zapisuju sati u portugalskom jeziku. U brazilskom portugalskom često se umesto skraćenice h koristi i hs, kada je više od jednog sata, npr. 14hs30.


[image credits: missoessemfronteiras.wordpress.com]

Neki izrazi i frazeologizmi sa vremenskim značenjem:

Imenica hora, koja znači "sat" ili "trenutak", sastavni je deo mnogih frazeoloških izraza u portugalskom jeziku. Jedan od najčešćih je izraz em cima da hora, koji ima dva značenja. Prvo je "tačno na vreme", a drugo, inače mnogo frekventnije, "u poslednji čas". 

Inače, da bi se kazalo da se nešto dešava "na vreme", u evropskom portugalskom se koriste izrazi a tempo i a horas ili, znatno ređe, prilog atempadamente. U brazilskom portugalskom upotrebljavaju se izrazi na hora i em tempo.  

Naš izraz "u pravi čas" na portugalski prevodimo izrazom na hora certa.

Brazilski kolokvijalni izraz na hora agá koristi se da se označi neki odlučujući ili veoma važan momenat. U kontekstu emotivne odnosno intimne veze ovaj izraz ima i značenje "trenutak u kome dolazi do seksualnog odnosa". 

Imenica hora leži i u etimologiji izraza ir embora - otići. Naime, ova reč embora nastala je sažimanjem čitavog izraza em boa hora - u dobar čas. U kolokvijalnom portugalskom, kako evropskom, tako i brazilskom, umesto upotrebe punog oblika ovog glagola često se koristi samo bora, tako da će rečenica Vamos embora! kolokvijalno glasiti prosto Bora! Ponekad se na to dodaje i reč , pa dobijamo izraz Bora lá!, što bismo mogli prevesti kao "'Ajmo!"

Kada ironično želimo reći da se nešto nikada neće dogoditi, u našem jeziku su nam na raspolaganju frazeologizmi poput "Malo sutra", "Kad na vrbi rodi grožđe", "Na sveti nikad", "Na svetog Živka", "Limburga meseca" i dr. I portugalski ima takve svoje izraze. Evo nekih od njih:

No dia de São Nunca (à tarde) - doslovno: Na dan svetog Nikada (poslepodne).
Quando a vaca tussa - doslovno: Kad se krava zakašlje.
Quando a galinha criar dente - doslovno: Kad kokoški izraste zub.
No dia 30 de fevereiro - doslovno: Na dan 30. februara.

Za kraj ovog kratkog pregleda kolokvijalnih izraza i frazeologizama sa vremenskim značenjem, navodimo jednu poslovicu, u dva oblika, koja odgovara našoj "Ko rano rani - dve sreće grabi":

Quem madruga, Deus ajuda.
Deus ajuda a quem cedo madruga.

Izvori i literatura:

https://ciberduvidas.iscte-iul.pt/

https://www.dicionarioinformal.com.br/

Kamara, Ž., & M. Ćirić. (2008). Portugalsko-srpski i srpsko-portugalski rečnik. Beograd: Agencija "Matić".

https://segredosdomundo.r7.com/

Serra Pietsch, G., & M. Ćirić. (2014). Por dentro do Brasil. Método de português brasileiro para estrangeiros: Nível básico e intermediário. Belgrado: Glosarijum.



Thursday, December 13, 2018

ZAHVALJIVANJE NA PORTUGALSKOM JEZIKU

Evo još jednog posta koji će, verujem, biti od koristi svima koji tek počinju da uče portugalski jezik, ali očekujem da će i onima sa naprednijim znanjem pružiti neke zanimljive informacije (slično postu o pozdravljanju na portugalskom). Kada počinjemo da savladavamo osnovnu komunikaciju na nekom stranom jeziku, obično među prvim rečima i izrazima naučimo i one koji nam omogućavaju da se sagovorniku zahvalimo. A mnogi koji počinju da uče portugalski zapravo se iznenade kada otkriju kako se na njemu kaže hvala. Možda očekuju da to bude slično kao na većini drugih romanskih jezika (gracias, grazie, gràcies, grazia i slične reči koje vode poreklo od latinskog izraza gratias tibi/vobis ago). Ono što početnike još više iznenadi (barem prema mom iskustvu) jeste činjenica da reč hvala na portugalskom ima muški i ženski rod. Dosad sam čuo više komentara o tome kako je to čudno i mnogi su se zapitali otkuda to. Zašto na portugalskom muškarac kaže obrigado a žena obrigada?

Reč hvala u većini jezika klasifikuje se kao uzvik. Uzvici, poznato je, nisu promenljiva vrsta reči, pa se tako ne menjaju ni po rodovima. Međutim, portugalski uzvik obrigado zapravo morfološki predstavlja particip glagola obrigar (obavezati - od latinskog obligare, što znači "moralno vezati"). Tako pridev obrigado znači obàvezan, a njegov odgovarajući ženski rod - obrigada - obavezana. U početku su Portugalci za zahvaljivanje koristili ceo izraz Fico-lhe obrigado/obrigada, što bi značilo da govornik preuzima prema sagovorniku obavezu da mu se za uslugu oduži. Međutim, vremenom je izraz skraćen i od njega je ostao samo pridev, koji se gramatikalizovao kao nova vrsta reči - uzvik. Uzvici jesu nepromenljivi, ali je ovaj ipak zadržao promenu po rodu. Pa ipak, moramo naglasiti da se i ta promena vremenom delimično izgubila i da nemali broj žena u luzofonom svetu kaže obrigado kada se zahvaljuje. Pored toga, treba naglasiti da ovaj uzvik ima promenu i po broju, ali je neuobičajeno i izuzetno retko čuti da neko kaže obrigados odnosno obrigadas, kada se zahvaljuje u ime grupe ljudi.

[photo credits: imissio.net]


Uzvik obrigado/obrigada, potpuno izdvojen iz svog davnašnjeg konteksta, prilagođavao se potrebama govornika da pojačaju svoje namere, pa su tako nastali i uzvici obrigadíssimo/obrigadíssima i obrigadinho/obrigadinha. Ovaj prvi se koristi da se istakne velika zahvalnost (hvala puno/mnogo), dok drugi (koji se, inače, redovno čuje u Portugalu, ali izuzetno retko u Brazilu) nosi i određenu nijansu simpatije prema sagovorniku. Zahvaljivanje se može dodatno naglasiti i izrazom muito obrigado/obrigada, a u Brazilu se često čuje i izraz obrigado/obrigada mesmo (Baš ti/Vam hvala).

Na uzvik obrigado/obrigada najčešće se na portugalskom odgovara sa de nada (nema na čemu). Postoji i izraz não há de que, koji i doslovno odgovara našem, ali je njegova upotreba znatno ređa. U Brazilu se neretko čuje i izraz imagina/imagine (doslovno: "Zamisli/zamislite"), čime se sagovorniku dodatno naglašava da nema zbog čega da nam se zahvaljuje.

Kada se nama na portugalskom neko zahvali, pa potom želimo da to isto učinimo i mi njemu, onda kažemo obrigado/obrigada a ti/a você/ao senhor/ à senhora, u zavisnosti od toga kojom zamenicom se obraćamo sagovorniku (to je izraz koji odgovara našem hvala tebi/Vama). Ako ovu našu zahvalnost dodatno želimo da naglasimo, možemo reći i eu (é) que agradeço ili eu quem agradeço (doslovno: "Ja sam taj koji zahvaljuje"). Moguće je uzvratiti zahvalnost i izrazom obrigado/obrigada eu, mada se on ređe sreće.

Spomenuti glagol agradecer (zahvaliti/zahvaljivati) takođe se često koristi za zahvaljivanje na portugalskom, naročito u pisanoj komunikaciji. Osim njega, ponekad se koristi i pridev grato/grata (zahvalan/zahvalna), u izrazu sou grato/grata.

Što se tiče zahvaljivanja Svevišnjem, na portugalskom se ne koriste forme koje smo dosad naveli, tj. ne može se reći *obrigado a Deus. Izraz koji odgovara našem hvala Bogu glasi graças a Deus. Ova reč graças etimološki predstavlja množinu od reči graça, čije je osnovno značenje milost. Ona se na portugalskom koristi i kao prilog koji odgovara našem zahvaljujući i koji je uvek praćen predlogom a, npr. Graças ao esforço do técnico, conseguimos ganhar - Zahvaljujući trudu trenera, uspeli smo da pobedimo.

Sama imenica zahvaljivanje na portugalskom se kaže agradecimento (muškog je roda), dok se zahvalnost kaže gratidão (ženskog je roda).

Na kraju, dodajmo i jedan veoma rasprostranjen uzvik za zahvaljivanje iz kolokvijalnog brazilskog portugalskog: valeu. Morfološki gledano, u pitanju je treće lice jednine prostog perfekta glagola valer (vredeti), iz čega možemo zaključiti da ovaj uzvik doslovno znači vredelo je. Dakle, govornik njime pokazuje da vrednuje ono što mu je sagovornik učinio i na čemu mu je zahvalan. Valja naglasiti da se ovaj uzvik ne koristi u istom kontekstu kao i španski uzvik vale, što mnogi govornici španskog isprva pomisle kada ga čuju. A kada smo kod kolokvijalnog stila, spomenimo i to da mnogi govornici i govornice portugalskog uzvik za zahvaljivanje imaju običaj i da skrate, pa se tako često čuje brigado/brigada

Muito obrigado a todos pela atenção! :) 

[image credits: aminoapps.com]
   

Friday, March 2, 2018

POZDRAVLJANJE NA PORTUGALSKOM JEZIKU

Ovaj post je namenjen prvenstveno onima koji tek počinju da uče portugalski ili se samo spremaju na taj poduhvat, jer se u njemu obrađuje jedna veoma početnička tema. U pitanju su neki od najvažnijih izraza za opštu komunikaciju, pomoću kojih se pozdravljamo sa sagovornicima. Verujem, međutim, da će i neki koji već poznaju sve ove izraze naći za sebe u ovom postu barem neku zanimljivost ili novu korisnu informaciju.

Formalni pozdravi

Kao i u većini jezika, i u portugalskom imamo formalne i neformalne (kolokvijalne) pozdrave. Koje od njih ćemo upotrebiti, to zavisi, naravno, od odnosa prema sagovorniku. Što se tiče formalnih pozdrava, oni se uglavnom sastoje od prideva bom/boa (dobar/dobra) i imenice koja označava odgovarajući deo dana. Ono što treba imati u vidu jeste da se ovi pozdravi ne podudaraju u potpunosti sa našima, jer je dan u umu govornikâ portugalskog podeljen na nešto drugačiji način. Naime, dok mi koristimo pozdrav dobro jutro negde do devet ili deset sati, a posle toga dobar dan, govornici portugalskog taj prvi deo dana pozdravima dele drugačije. Oni koriste pozdrav bom dia (u doslovnom prevodu „dobar dan“) od rane zore pa negde sve do podneva ili čak do ručka. Posle toga se koristi pozdrav boa tarde (doslovno – „dobro popodne“) sve dok se ne smrkne. Uveče se koristi pozdrav boa noite (doslovno – „dobra noć“), koji odgovara našim pozdravima dobro veče i laku noć, jer se koristi i pri dolasku i pri odlasku. Pri odlasku se takođe mogu koristiti i pozdravi bom dia (ujutru i pre podne) i boa tarde (posle podne). Tako upotrebljeni, oni odgovaraju našem pozdravu prijatan dan. Govornici portugalskog ponekad dodatno ističu srdačnost pri korišćenju ovih poziva pomoću prideva muito (mnogo): muito bom dia, muito boa tarde, muito boa noite. Dodajmo još jednu zanimljivost u vezi sa ovim pozdravima. Naime, na portugalskom je moguće upotrebiti ih i u množini, dakle u oblicima bons dias, boas tardes i boas noites. Dok je u španskom ovo najčešće korišćen oblik tih pozdrava (buenos días je u hispanskom svetu neuporedivo češće od buen día), u portugalskom je on veoma redak, nosi sa sobom jedan arhaičan i knjiški prizvuk, a potrebno je i da sagovornici budu u prisnijem odnosu da bi ga upotrebili.  


[image credits: Café com Carol]

Što se tiče pozdrava koji se u toku dana koriste pri odlasku, oni su uglavnom sastavljeni od predloga até (do) i neke druge reči, koja zavisi od toga kada će se otprilike sagovornici ponovo videti. Svi ti pozdravi odgovaraju našem doviđenja, ali su mnogo raznovrsniji, jer preciznije kazuju kada će se desiti to „viđenje“. Često ćete čuti govornike portugalskog da se pozdravljaju sa até amanhã (doslovno – „do sutra“), ako rade u istoj firmi, recimo, pa znaju da će se svakako videti sutra, ili sa até segunda (doslovno – „do ponedeljka“), ako to isto čine u petak, znajući da se neće videti preko vikenda. Najčešći pozdravi iz ove grupe su até logo („do uskoro“) i até mais (skraćeno od até mais ver, što bi otprilike, u slobodnijem prevodu, značilo „dok se ne vidimo ponovo“). Prvi se koristi kada se manje-više zna da će se sledeći susret desiti uskoro, dok je drugi značenjski veoma neutralan. Postoji i pozdrav até a vista (doslovno – „do viđenja“), ali se koristi ređe od ostalih, pogotovo u Brazilu, gde ga mnogi i ne znaju. Moguće je reći i até a próxima (doslovno – „do sledeće“), što se odnosi na sledeću priliku u kojoj će se sagovornici sresti. Kada su sagovornici sigurni da će se videti veoma uskoro, takoreći za nekoliko minuta, upotrebiće pozdrav até já (doslovno – „do odmah“). A ako će se videti u nekom kraćem roku, od, na primer, nekoliko sati, onda mogu reći até mais tarde (doslovno – „do kasnije“). Ima i drugih pozdrava sa predlogom até: até lá, até então, até a volta, itd., što sve zavisi od namere govornika da tačno precizira sagovorniku trenutak sledećeg kontakta. U evropskom portugalskom pri odlasku se često koristi pozdrav adeus („zbogom“), dok je u brazilskom portugalskom on namenjen samo za konačno opraštanje (u smislu „zbogom zauvek“). I Brazilci, međutim, u svakodnevnim pozdravima vole da spomenu Boga, pa tako onaj koji ostaje često kaže onome koji odlazi vai/vá com Deus („idi s Bogom“), dok mu onaj koji odlazi odgovara sa fica/fique com Deus („ostaj s Bogom“). Dodajmo, na kraju, još jedan pozdrav pri odlasku, koji se koristi nešto češće među starijim generacijama i koji odgovara našem prijatno. To je pozdrav passe bem (u slobodnijem prevodu – „ostajte dobro“).

[Image credits: Cumprimentos Slidesheare]


Kada nekoga na portugalskom želimo da upitamo kako je, u formalnim prilikama ćemo koristiti pitanje Como vai? (doslovno – „Kako ide“). Češće se, međutim, koriste pitanja Tudo bem? i Tudo bom? (doslovno – „Sve u redu?“). Ona su ranije bila potpuno neformalna, ali su se sve više probijala i u formalne stilove komunikacije, da bi danas predstavljala sasvim uobičajene izraze. Na njih je moguće odgovoriti potvrdnom rečenicom iste sadržine (dakle tudo bem/tudo bom), ili samo sa tudo. Na pitanje Como vai?, koje je formalnije, treba odgovoriti sa Bem, obrigado (ako govori muškarac) odnosno Bem, obrigada (ako govori žena), što je ekvivalent našeg dobro sam, hvala. A kada sagovorniku odgovorimo na to pitanje, neretko i mi njemu želimo da ga postavimo. Tada ćemo reći E o Senhor? ili E a Senhora? (ako sagovorniku persiramo) ili E tu? (u evropskom portugalskom i u nekim brazilskim govorima) odnosno E você? (u brazilskom portugalskom – videti post o ličnim zamenicama u portugalskom jeziku). Ova pitanja mogu se postaviti i identično kao u srpskom jeziku: Como está? („Kako ste?“), Como estás? („Kako si?“), Estás bem?, u evropskom portugalskom, ili Você está bem?, u brazilskom portugalskom, („Jesi dobro?“),  O Senhor/A Senhora está bem? („Jeste dobro?“).

Kolokvijalni pozdravi

Od kolokvijalnih pozdrava pri dolasku se najčešće koriste oni koji odgovaraju našem zdravo. To su pozdravi olá i oi. Prvi se nešto češće koristi u Portugalu, a drugi u Brazilu. Pri odlasku se u kolokvijalnom stilu uglavnom koristi pozdrav ćao, što se najčešće piše tchau. Ovaj pozdrav, naravno, potiče od italijanskog ciao, što su najpre Brazilci primili od doseljenika iz Italije, ali se njegova upotreba proširila i na evropski portugalski. Pri odlasku je u kolokvijalnom stilu moguće reći sagovorniku i (Um) abraço! (doslovno – „zagrljaj“) ili (Um) beijo! (doslovno – „poljubac“). Ovaj drugi pozdrav se koristi između žena ili između žene i muškarca, dok se između muškaraca koristi samo prvi. U Portugalu se umesto (Um) beijo! često koristi i Beijinhos! (doslovno – „poljupčići“).

Kolokvijalna pitanja sa značenjem Kako si? u portugalskom jeziku su veoma kreativna. U kolokvijalnom evropskom portugalskom često se umesto Estás bem? koristi Estás bom?, za muškarce, odnosno Estás boa?, za žene, što odgovara našem kolokvijalnom Jesi mi dobar/dobra? Glagol estar često se u kolokvijalnom stilu skraćuje, pa se u evropskom portugalskom može čuti i Tás bem?, a u brazilskom Cê tá bem? ili Como é que cê tá?

[image credits: Borracha Beat Box]


U brazilskom žargonu umesto Tudo bem/bom? često čujemo i Tudo legal? ili Tudo joia? Prvi izraz koristi žargonizam legal, što odgovara našem super/kul/strava i sl., a drugi reč joia, koja doslovno znači „nakit/dragulj“, ali u žargonu takođe označava nešto dobro. Slično ovome, u portugalskom žargonu koristi se izraz Tudo fixe? Žargonizam fixe takođe odgovara našim žargonizmima super/kul/strava i sl.

Pitanje Kako si? u brazilskom žargonu često se postavlja i izrazom E aí? ili rečju Beleza? (doslovno – „lepota“). U kolokvijalnom evropskom portugalskom javlja se i izraz Então? (doslovno – „onda, dakle“), koji se ponekad čak modifikuje i u Atão? Ovom izrazu često se dodaje i portugalska kolokvijalna rečca .


I u evropskom i u brazilskom portugalskom ima još kolokvijalnih i žargonskih pozdrava, a mnogi su specifični za pojedine regije, gradove ili društvene grupe. Ovde smo predstavili samo neke najčešće, koji katkada umeju i da zbune stranca koji ih ne poznaje. Zato, kad vam se, recimo, Brazilac ili Brazilka obrati sa Beleza?, nemojte misliti da vam udeljuje kompliment o lepoti, već vas samo pita kako ste. Mada, sa Brazilcima se nikad ne zna. J